Živeo Kavandoli!

3. oktobar u 19h
Bioskop „Vojvodina” Kulturnog centra Pančeva
Vojvode Radomira Putnika 1, Pančevo
Svečano otvaranje izložbe
Muzika uz koktel: Duo Sentimento

100 strip autora iz celog sveta odaje počast La Linei i Osvaldu Kavandoliju!

 

ŽIVEO KAVANDOLI!

Pozivamo vas na otvaranje izložbe „Živeo Kavandoli!” 3. oktobra u 19h u Bioskopu „Vojvodina” u Pančevu (Vojvode Radomira Putnika 1), i na prateće programe koji će nam prikazati La Lineu i Kavandolija u novom svetlu.

Animirana serija italijanskog kreatora Osvalda Kavandolija, „La Linea” („Linija”), obeležila je detinjstvo mnogih generacija. Glavni lik je čovek koji hoda po beskonačnoj liniji, nailazeći na prepreke, u stalnoj komunikaciji sa svojim crtačem. Kavandoli je stvorio „Liniju” u formi stripa 1969. godine, u reklamne svrhe, za italijanskog proizvođača bele tehnike. Međutim, „La Linea” se uskoro seli na male ekrane i postaje popularna širom sveta, hodajući kroz preko 250 epizoda.

„La Linea” je neodvojiva od svog autora, Osvalda Kavandolija, animatora i strip crtača koji je obeležio italijansku istoriju industrijskog dizajna i grafike, masovnih komunikacija, kao i italijansku kolektivnu svest.

U njegovu čast, MUSIL – Fondacija muzeja industrije i rada iz grada Breše, zajedno sa Udruženjem KomunikArt i Italijanskim institutom za kulturu u Beogradu, priredila je međunarodnu izložbu stripa u kojoj je učestvuje 100 umetnika iz celog sveta.

Izložba se organizuje u okviru strip segmenta Nova Festivala 2017, uz podršku Erste Banke.

4. oktobar u 12h
Galerija Milorada Bate Mihajlovića
Žarka Zrenjanina 1, Pančevo
Radionica stripa Grrr! Program
Voditelj radionice Aleksandar
Zograf, gosti Serđo Kavandoli i Piero Tonin

4. oktobar u 19h
Bioskop „Vojvodina”
Vojvode Radomira Putnika 1, Pančevo
Razgovor o Kavandoliju i prezentacija Musila
sa Serđom Kavandolijem i Pierom Toninom

Junaci crtanog filma i stripa često su prikazani kao svemogući, snažni i neprevaziđeni, poput heroja drevnih mitova i bajki. Međutim, postoje i oni koji su zamišljeni tako da ne pretenduju da nas zablesnu svojim natkvalitetima. Oni su gunđavi, prostodušni, i ne baš uvek na visini zadatka kada treba da kontrolišu svoje postupke. Elem, mi govorimo baš o ovim drugima. Popularna kultura je odavno osvojila slobodu da za svoje junake bira likove koji mogu biti sasvim nalik na nesavršena ljudska stvorenja kakva svakodnevno srećemo. Dakle, to mogu biti i nekakvi džangrizavi smetenjaci.

Kao globalni fenomen savremenog doba, popularna kultura lako prelazi sve granice i bez mnogo muke ostvaruje komunikaciju i među najudaljenijim kulturama. Ponekad, moguće je da u nekim sredinama budu naročito dobro primljeni junaci egzotični, recimo, iz dalekoistočnog sveta. Ali ponekad se desi da presudna bude mentalitetska sličnost. Popularna kultura u Jugoslaviji, a zatim Srbiji, je obeležena posebnim vezama sa italijanskim popularnim junacima. To je posebno slučaj sa stripom o Alanu Fordu, o čemu svedoči i knjiga Lazara Džamića, Cvjećarnica u Kući cveća. Alan Ford je delo italijanskih autora koji su se krili iza pseudonima Magnus & Bunker (Roberto Raviola i Lućano Seki/Luciano Secchi), i imalo je (i još uvek ima) kultni status u ovom delu Balkana. Pre toga, vrlo je bio voljen Benito Đakoviti (Benito Jacovitti) sa svojim stripovima, a u novije vreme Hugo Prat (Hugo Pratt). Ako su junaci storija o Alanu Fordu prikazani kao nespretni i sasvim neefikasni, dok u Đakovitijevim stripovima preovlađuje komično preterivanje, a Pratov junak predstavljen kao zanesenjak – lutalica, reklo bi se da je u svemu tome zajedničko nekakvo osećanje neusiljene razbarušenosti. Upravo tu negde spadaju i animirane komične vinjete u kojima figurira La Linea, ili Linija, čiji je autor Osvaldo Kavandoli. Reklo bi se da to prepoznavanje iščašenog viđenja sveta italijanskih autora ima nekakvog korena u kulturnoj bliskosti i sličnosti senzibiliteta dva naroda. La Linea je u našoj sredini doživeo priličnu popularnost sedamdesetih i osamdesetih godina, kada je emitovan na televizijskim programima. Međutim, sa prestankom emitovanja serijala nije nestalo i sećanje na ovog junaka. O tome sam razmišljao kada sam, nedavno, primetio konturu La Linee kao ukras i zaštitni znak na lokalima u nekoliko srpskih gradova, i kao motiv na majici u jednoj prodavnici u Zagrebu. Ta popularnost nije bila instrumentalizovana na bilo koji način, pre bi se reklo da je rezultat nekog dubinskog prepoznavanja. La Linea je prznica, iracionalan, ni u čemu baš ne okoliši – kao takav, lako se kandiduje za balkanskog heroja. Pored toga, ova animirana kreacija je dokaz da se snažni efekti mogu postići i minimalnim sredstvima – sva magija ovog lika prositiče iz njegove jednostavnosti, iz proste linije, oživljene crtačevom maštovitošću. Izložba Živeo Kavandoli! je način da se posveta Kavandolijevom genijalnom ostvarenju nastavi i u Srbiji. Pored crteža koje su kreirali ovdašnji umetnici, deo programa je i predavanje Adama Crnobrnje, arheologa, koji je na lokalitetu Crkvine kod Stublina (u blizini Obrenovca) pronašao figurine vinčanske kulture koje, po svojim karakteristikama, po svedenom obliku i uprošćenim konturama, neobično podsećaju na lik kojeg je smislio Kavandoli. Ova zanimljiva paralela između kreacije koja je rezultat oblikovanja u glini neolitskog čoveka, sa rešenjem do kojeg je došao jedan savremeni umetnik, šest i po hiljada godina kasnije, govori o idejama u likovnom izražavanju koja nadilaze vreme i prostor. Posmatran na taj način, La Linea je očovečena linija, odraz ljudskosti, koji je od pamtiveka deo našeg iskustva.

Saša Rakezić alias Aleksandar Zograf

10. oktobar u 19h
Bioskop „Vojvodina”
Predavanje Skrivene priče svedenih formi
dr Adam Crnobrnja, Narodni muzej Beograda

Skrivene priče svedenih formi

Glinene figurine predstavljaju jednu od možda najupečatljivijih karakteristika materijalne kulture neolita jugoistočne Evrope. Kroz period duži od jednoga milenijuma, figurine su izrađivane i korišćene u zajednicama zemljoradnika koji su živeli u različitim vremenima i na različitim mestima. Za vrlo malo vremena čak i laik uspeva da uoči razliku između neolitskih figurina i onih iz kasnijih perioda. Iako u biti i međusobno veoma različite, u njima kao da se prepoznaje neka zajednička ideja iz koje su nastajale. Na njima možemo videti i detalje odevnih predmeta, polne karakteristike, raznolike ukrasne motive. Nemali broj figurina predstavlja i izuzetne primere umetničkih izraza vremena u kojima su nastajale. Koja je njihova namena? To i dalje pokušavamo da odgonetnemo, a pretpostavke su razne – boginja majka, predmeti obožavanja i danas zaboravljenih kultova, dečje igračke...

Pre desetak godina, na lokalitetu Crkvine u selu Stubline, po prvi put smo na prostoru neolitske Vinčanske kulture pronašli ne uobičajene pojedinačne nalaze figurina, već čitavu jednu grupu, njih 43. One nisu bile uobičajenog oblika, samo su podsećale na standardne vinčanske figurine. Sve, osim centralne, krajnje su svedenog oblika, bez ijedne naznake odeće, pola, ukrasa. Njihova silueta podseća na šahovske pione, ali i na junaka animiranog filma La Linea. Iako bi se moglo pomisliti da takve figurine pružaju daleko manje mogućnosti za interpretaciju od onih uobičajenih, situacija je poprilično drugačija. Podaci do kojih smo došli tokom iskopavanja omogućili su nam da naslutimo mnoge stvari o neolitskom društvu koje su nam do tada bile nepoznate. Naši daleki prethodnici na ovim prostorima ostavili su nam, nehotice, barem jednu jasnu poruku – svoje priče znali su da predstave i u krajnje svedenim formama, koje su verovatno bile jasno čitljive njihovim savremenicima. Milenijumima docnije, odrastali smo uz Kavandolijevu La Lineu, takođe naizgled jednostavno ispričane priče bez izgovorene reči. Iako su konteksti nastanka te dve priče veoma različiti, njihova vizuelna sličnost i prividna jednostavnost narativa upozoravaju na bezvremenu univerzalnost priča svedenih formi. Tokom ovoga izlaganja imaćete priliku da saznate kako su iz nalaza grupe jednostavnih neolitskih figurina iščitavane poruke stare više od šest i po milenijuma.

Adam Crnobrnja

 

Podelite na društvenim mrežama

Morate biti prijavljeni da biste mogli da ostavite komentar

O nama

 

Vojvode Živojina Mišića 4

26101 Pančevo, Srbija

 

+381 (0)13 440 944

+381 (0)13 440 945

Vesti

Program