Predstavljanje romana Karota Darka Tuševljakovića
KNJIŽEVNI KAFE
Učestvuju: Zoran Penevski (urednik izdanja), Jasmina Topić (moderatorka) i autor
Dobitnik NIN-ove nagrade, nagrade Beskrajni plavi krug, Andrićeve nagrade i Nagrade Evropske unije za književnost.
Uspomene iz detinjstva čekale su ga u zasedi.
Davorovo detinjstvo je mirisalo na Jadransko more, na oleandre, ali i na paljevinu. U suncem okupanom Zadru, družinu trinaestogodišnjaka, nesvesnu nadolazećih senki rata, u nehajnoj igri i svakidašnjim dečačkim nevoljama veoma retko su ometale ozbiljne brige. Sve dok se naprasno nije promenilo sve...
Mnogo godina kasnije u Beogradu, Davorov novi život obeležen je mutnim sećanjem na nekadašnje drugove, uz razna neizgovorena pitanja koja tinjaju ispod površine. Odgovore na njih potražiće kada s devojkom Ninom bude krenuo u Zadar, u susret svojoj prošlosti.
Davor će tamo otkriti istine o sebi i o drugima, uspomene će dobiti nova značenja kada se raspire neočekivane nedoumice i osude. Od susreta do susreta, Davorova priča postaje priča o petorici dečaka koje je život zapljusnuo događajima i odnosima zbog kojih ni dan-danas neki nisu u stanju da oproste. Sebi ili drugima.
„Karota” pleni u svim svojim sastojcima, u pripovedačkoj umešnosti, u razvijanju fabule, u zapletu i likovima, u opisima i temi o zlu i dobru u nama i drugima. Romanopisac nas ne štedi, ali upravo u tome jeste trajna vrednost njegovog dela majstorski izatkanog odvažnošću da se upečatljivo dočara delić drame u krajevima odavde do mora. Roman za pamćenje.
Jovica Aćin
Sigurno će još mnogi poželeti da pišu o našim zajedničkim ranama, koje nikako da zacele, ali biće teško dosegnuti Tuševljakovićevu umetničku ubedljivost kojom opisuje čovekov beleg nasilja, borbu čoveka protiv čoveka, njegovu uvežbanu sposobnost da drugima nanosi bol.
Ljubica Arsić
Biografija:
Darko Tuševljaković je rođen 1978, u Zenici, BiH. Prvu priču objavio 2002. godine u regionalnoj antologiji priređenoj u saradnji s Uneskom i od tada objavljuje kraću i dužu prozu u raznim časopisima i antologijama u zemlji i regionu. Godine 2004. dobio je nagradu Lazar Komarčić za najbolju novelu. Dosad je objavio tri zbirke priča (Ljudske vibracije, Naknadne istine, Hangar za snove), kao i četiri romana (Senka naše želje, Jaz, Jegermajster, Uzvišenost). Dela su mu se našla u užim i najužim izborima za relevantne književne nagrade u zemlji i regionu. Za roman Jaz dobio je 2017. Evropsku nagradu za književnost, a 2023. je za zbirku priča Hangar za snove dobio Andrićevu nagradu. Dela su mu dosad prevedena na osam evropskih jezika. Živi u Beogradu i radi kao urednik i prevodilac.

Informacije o programu:
-
LOKACIJA: Foaje
-
VREME: 10.03. u 19:00h
-
CENA: Ulaz slobodan


